Kako se riješiti kapilara?

Kapilare su najsitnije krvne žilice, smještene na granici arterijskog i venskog sustava. Glavna zadaća kapilara je prijenos i izmjena tvari između tkiva i krvi. Nažalost, krvne kapilare čine za neke žene veliki estetski problem. Uglavnom se pojavljuju na tijelu, vidljive na licu i nogama. Za uklanjanje kapilara zaslužan je vaskularni kirurg Brian Newman, inače liječnik koji je u Engleskoj izumio mikrovalnu tehnologiju koja proizvodi toplinu, točnije termokoagulaciju.

Danas postoji mnogo vrsta tehnologija kojima se mogu ukloniti crvene kapilare. Neki liječnici tvrde da je najbolji laser dok drugi pak tvrde da je to sklerozacija s pjenom. Novija istraživanja pokazuju da je zasad laser najbolje rješenje za uklanjanje sitnih kapilara. Naime, laser je zamišljen na način da optičkom energijom ciljano uništava sitne kapilare, a odličan je i za uklanjanje vena. Učinkovit je jer ne uništava tkivo oko sebe što rezultira minimalne posljedice te najnovije tehnologije. Postoje i IPL i AFT tretmani koji čine skoro pa jednako kao i laser no pri tretmanu, manja je učinkovitost jer uklanjaju samo male površinske kapilare ali do vena ne doseže jer ne može toliko dosegnuti. Osim što je laser kao najbolji način za uklanjanje sitnih kapilara, njegova prednost je i u tome što je potpuno bezbolan. Jedina razlika pri upotrebi odnosno primjeni lasera jest mjesto na kojem se izvodi tretman. Naime, ako se želi ukloniti laserom na licu sitne kapilare, nije ista valna duljina.

Dok je na licu potrebna samo 532 nm laser valne duljine, za noge to iznosi čak 1064 laser valne duljine. Nažalost, ako postoji puno sitnih kapilara, jedan tretman nikako nije dovoljan. Cijena laserskog uklanjanja na nogama stoji otprilike 1000 kuna jer se radi o većoj površini na tijelu. Nažalost, pojavu sitnih kapilara je moguće vidjeti već nakon puberteta jer je povezana sa genetskom predispozicijom. No liječnici upozoravaju da sitne kapilare postaju vidljive i zbog drugih razloga. Neki od mogućih razloga je i radno mjesto, dakle osobe koje stalno stoje na svom radnom mjestu su više izložene pojavi vidljivih sitnih kapilara no jednako tako su podložne i osobe koje se fizički slabo kreću, ne bave se tjelesnom aktivnošću, moguća je pojava i u trudnoći.

Upotreba krema također može pomoći da se sitne kapilare povuku no ne mogu dugotrajno nestati. Kreme nam obično samo pomažu do subjektivnog osjećaja lakoće, smanjenog osjećaja težine na nogama, pečenja ali i estetske neugodnosti. Najnovija istraživanja pokazuju kako laser ipak nije najbolje rješenje za proširene kapilare i vene zbog recidiva odnosno ponovnog vidljivog vraćanja. Stoga liječnici u Poliklinici Dr. Lastrić primjenjuju kombiniranu metodu. To je metoda kojom se sitne kapilare uklanjaju malim ubodima i otvaraju specijalnom tehnikom, postupak je bezbolan i izvodi se u lokalnoj anesteziji dok se istovremeno izvodi i sklerozacija proširenih vena, čime se pojavljivanje novih sitnih kapilara i vena učinkovito rjeđe pojavljuju.

Kada se radi o venama, potrebno je navesti da se vene pojavljuju u 2 skupine:

1. Teleangektazije, spider vene ili metličaste vene koje su široke do 2 mm
2. Retikularne vene ili varikozne vene koje su od 2 do 4 mm širine.
Liječnici upozoravaju, kada osoba vidi vidljivu pojavu sitnih kapilara i vena, potrebno je učiniti pregled s kolor- doplerom vena. Ova pretraga će pomoći u saznanju da osoba boluje možda od neke bolesti.
2 načina kako sami možete spriječiti pojavu kapilara i vena su:
1. Jesi što manje previše masnu i slatku hranu, baviti se fizičkom aktivnošću odnosno izvoditi tjelesne vježbe
2. Nositi elastične čarape ukoliko je liječnik tako odredio.

Krv i krvne grupe

Krvne stanice se stvaraju iz vrlo mladih stanica te iz kojih se stvaraju E, L, trombociti i monociti. Iz tih najmlađih stanica se stvaraju matične stanice kao granulociti. Glavno mjesto za stvaranje krvnih stanica su koštana srž, limfno tkivo i slezena. U koštanoj srži se stvaraju zrele crvene krvne stanice koje nazivamo eritrociti, koji žive najduže oko 120 dana i najbrojnije su, te iz matičnih stanica mijeloblasta se stvaraju granulociti, najbrojnija grupa bijelih krvnih stanica ili leukocita. Monociti su posebna vrsta leukocita.

U koštanoj srži se iz određenih matičnih stanica stvaraju konačno i krvne pločice koje se nazivaju trombociti. Oni su važni za zgrušavanje krvi i u krvi ostaju oko 10 dana. Posebna vrsta bijelih krvnih stanica su limfociti. Tekući dio krvi, krvna plazma se sastoji od 90 % vode, u kojoj je otopljena sol i drugi minerali. Ostalo su krvne bjelančevine.

Najvažniji zadaci krvi su:

1. Prijenos kisika i ugljičnog dioksida. To je dišna funkcija.
2. Obrana organizma od vanjskih i unutarnjih štetnih sastojaka
3. Transport hranjivih i otpadnih produkata (plazma)
4. Vezanje vode u cirkulacijskom sustavu
5. Transport hormona i enzima
6. Obrana od iskrvarenja
7. Održavanje tjelesne topline

(Živković, R. (1999). Inače, normalan čovjek koji teži 70 kilograma, ima oko 5, 5 do 6 litara krvi u sebi. Ta krv stalno kruži, stalno se troši i stalno se obnavlja. Ljudska krv je podijeljena u krvne grupe na osnovu prisutnosti ili odsutnosti antigena na površini crvenih krvnih stanica. Krvne grupe je otkrio 1900. i 1901. godine Karl Landsteiner na Sveučilištu u Beču. Za to otkriće je 1930. godine dobio i Nobelovu nagradu. Test kako bi se odredila krvna grupa se radi najčešće kada osoba ide na operaciju pa se prethodno mora testirati kako bi saznala krvnu grupu koju ima ili kad je žena trudna zbog lakšeg određivanje Rh-a faktora, no može se tražiti testiranje u slučaju potvrđivanja krvnog srodstva, primanja ili davanja transfuzije krvi, prije davanja organa- transplantacije, prije operativnih zahvata.

Koje vrste krvnih grupa postoje?

Postoje 4 osnovne krvne grupe. To su A, B, AB i 0 krvna grupa. Dakle, najvažniji su antigeni krvnih grupa AB0, te Rh-antigen ili Rh faktor. Testiranje se radi vađenjem krvi iz vene.

Kako se određuje tko je koja krvna grupa?

Ako se na površini crvenih krvnih stanica nalazi antigen A, radi se o krvnoj grupi A, a tekući dio krvi-plazma sadrži antitijela protiv krvne grupe B. Ako se na površini crvenih krvnih stanica nalazi antigen B, radi se o krvnoj grupi B, a tekući dio krvi-plazma sadrži antitijela protiv krvne grupe A. Ako na površini crvenih krvnih stanica nema niti jednog antigena, radi se o krvnoj grupi 0, a tekući dio krvi-plazma sadrži antitijela protiv krvne grupe A i protiv krvne grupe B.

Ako se na površini crvenih krvnih stanica nalazi antigen A i antigen B, radi se o krvnoj grupi AB, a u plazmi nema antitijela. Kada se prima transfuzija odnosno primanje krvi, krv koja se prima mora imati iste antigene kao i crvene krvne stanice osobe koja prima krv, S obzirom da krvna grupa 0 nema ntigena, ona se smatra univerzalnom i prema tome se može dati bilo svakome u slučaju da se ne zna o kojoj se krvnoj grupi radi osobe te ako je hitna operacija, primjerice.

Kako se određuje Rh faktor?

Testiranjem na Rh faktor i Rh antigen se utvrđuje njegova prisutnost ili odsutnost u krvi. Prisutnost se određuje sa plus (+) dok se odsutnost određuje sa minus (-). Dakle, ako se u krvi nalazi Rh faktor, krv je Rh pozitivna. Ako Rh faktor nije prisutan, krv je Rh negativna. Primjerice, ako krv sadrži antigen A i Rh (A+), znači da je krv A pozitivna. Određivanje Rh faktora je uvelike važno za trudnice. Problem nastaje ako trudnica ima Rh negativnu krv a dijete koje nosi Rh pozitivnu, majčina i djetetova krv se može pomiješati, nakon čega obrambeni mehanizam majke počne stvarati antitijela i može „napasti“ djetetove crvene krvne stanice odnosno uništiti.

Kako nasljeđujemo krvnu grupu?

Dijete od svakog roditelja nasljeđuje gen A, B ili 0, pri čemu su gen A i gen B dominantni, dok je gen 0 recesivan. Primjerice, roditelji su krvne grupe A i A, moguće je da će dijete naslijediti krvnu grupu A i 0, pri čemu nikako nije moguće da dijete naslijedi krvnu grupu B ili AB. U slučaju da su oba roditelja krvne grupe 0 i 0, dijete će najčešće naslijediti krvnu grupu 0, pri čemu nikako ne može naslijediti krvne grupe A,B i AB. Istraživanja pokazuju da je najčešća krvna grupa 0+ na svim kontinentima. Zanimljivo je da se 0+ krvna grupa najviše pojavljuje kod Hispanjolaca, 0- kod bijelaca, 0+, krvna grupa B+ kod Azijaca, B- kod bijelaca, AB+ kod Azijaca i AB- kod bijelaca. Ako se promatra sa strane Hrvatske, Europe, Američkih Indijanaca i Eskima, u Hrvatskoj je najčešća krvna grupa A, Europi općenito je najčešća krvna grupa 0, Američkih Indijanaca 0 i kod Eskima je također 0, a Rh pozitivan faktor kod svih prevladava. Smatra se da osobe, pod utjecajem čimbenika iz okoline imaju prema krvnoj grupi neke osjetljivosti na bolesti. Tako osobe krvne grupe A, imaju veći rizik od vodenih kozica, i razvoja raka jednjaka, gušterače i želuca. Osobe krvne grupe 0, imaju veći rizik za oboljenje od kuge i kolere, bolesti crijeva te više privlači komarce 0 krve grupe ljudi.

Oko 10 % osoba ne smije darovati krv jer boluje od akutnih i kroničnih bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, dok osobe oboljele od AIDS- i hepatitisa te ovisnike se odbija za stalno. Muškarac može davati krv svaka 3 mjeseca a žena svaka 4 mjeseca. Davanje krvi ne šteti, ne treba biti natašte te se samo nekome može pomoći kome je doista neophodna za život.