Kako izliječiti anksioznost?

Postoji puno naziva za anksioznost. Primjerice, to je tjeskoba, zabrinutost, panika, nervoza, napetost, osjećaj da je osoba na rubu živaca, pod stresom i ostalo. Svi ovi simptomi zapravo opisuju stanje neugode koje se manifestira kod osobe kao niz tjelesnih i psihičkih simptoma koji se javljaju u situacijama kada se osoba doživljava ugroženom te smatra da postoji opasnost i strah od ishoda neke situacije. Smatra se kako na anksioznost utječu brzi tempo suvremenog života, nestanak vrijednosti čovjeka, manjak socijalnih kontakata. Zanimljivo je da osoba osjeća nelagodu čak i kada potencijalna opasnost za osobu zapravo ne postoji. Anksioznost postaje tako sastavni dio života osobe. Svi mi imamo neke od ovih navedenih simptoma ili emocija ali kako bismo znali da smo anksiozni, potrebno je da sve ove navedene simptome imamo duže vrijeme, da je ta anksioznost stalno prisutna. To je zove opći anksiozni poremećaj (Ivezić, Š. S. i Vuković, A., 2007).

Najčešći poremećaji anksioznosti su: fobije, panični poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, akutni stresni poremećaj. Simptomi se javljaju u nekim situacijama koje inače osobe koje nisu anksiozne gotovo ne primjećuju. Primjerice, boje se ući u dizalo, voziti u tramvaju, otići od kuće, socijalni kontakti. Postoje i panični poremećaji koji se javljaju iznenada, dakle, to su neugodni napadi koji ometaju i ograničavaju osobu da kvalitetno živi, da postiže svoje osobne, profesionalne i druge obveze.

Malo ljudi zna da je anksioznost zapravo normalna reakcija u situacijama kad je osoba zabrinuta ili kad doživljava neku prijetnju. To se ne mora automatski proglasiti dijagnozom. Stoga, ne treba se brinuti i bojati svake anksioznosti. Svi mi doživljavamo anksioznost u stresnim situacijama.

Kako prepoznati vlastitu anksioznost?

Anksioznost se može najlakše prepoznati po simptomima poput lupanja srca, znojenja, podrhtavanja ruku ili tijela, suha usta, teškoće kod disanja, mučnina u želucu, osjećaj topline i hladnoće u valovima, napetost mišića, osjećaj knedle u grlu. Anksioznost se može prepoznati i po nekim psihičkim simptomima, poput osjećaja nesvjestice, slabosti, smušenosti, teškoća s koncentracijom, straha od smrti, pretjerana zabrinutost. Ovi simptomi se čine svakodnevni. I jesu. Primjerice, kada student ide na ispit, vjerojatno je da će imati neke od ovih simptoma no, razlika je u tome što on zna da će se to dogoditi, dakle, očekivana je anksioznost, ali, kada su neki od ovih simptoma stalni ili se javljaju u napadima panike, tada se radi o anksioznom poremećaju.

Kako nastaju simptomi anksioznosti?

Na nastanak simptoma anksioznosti odnosno poremećaja utječu čimbenici koji su povezani još u djetinjstvu. Tako, rana iskustva u djetinjstvu, poput nekih stresnih situacija, osobna osjetljivost i načini suočavanja sa stresom su od ključnih razloga. Naime, u djetinjstvu dijete može biti odvojeno emocionalno od roditelja, izolirano, doživjeti neku traumu, poput gubitka emocionalno značajnih osoba, prekid emocionalne veze, pritisak na poslu, financijski problemi, ozbiljna tjelesna bolest, velike promjene u životu kao što je selidba, rođenje djeteta, vjenčanje i drugo.

Kako liječiti anksioznost lijekovima?

Bez obzira što dovodi do anksioznosti, njezin glavni mehanizam odnosno pokretač svega, nalazi se u mozgu. Anksioznost je povezana biološki sa psihološkim uzrokom. Lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznosti utječu na disbalans neurotransmitera u nekim dijelovima mozga i na taj način biološki smanjuje simptome bolesti. Dakle, anksioznost se može liječiti lijekovima, antidepresivima koji utječu na razinu serotonina, no vrlo je važno istaknuti da se lijekovi koriste nekoliko tjedana kontinuirano i obvezno se savjetovati sa liječnikom. Što se tiče anksiolitika, poput lijekova protiv bolova, također mogu pomoći no ne smiju se uzimati na duže vrijeme već po potrebi i preporuci liječnika.

Kako liječiti anksioznost bez lijekova?

Moguće je liječiti anksioznost bez uzimanja lijekova. Naime, dokazano je kako vježbe disanja mogu uvelike pomoći u kontroli simptoma anksioznosti. S obzirom da veliki broj osoba koji imaju poremećaj s disanjem, odnosno u panici počnu hiperventilirati. To znači da počnu ubrzano disati, nepravilno, plitko i cijelo vrijeme osoba osjeća nedostatak zraka koji pokušava nadoknaditi dubljim udisajem koji vodi osjećaju umora i može završiti nesvjesticom. U takvim situacijama, osoba diše više prsno nego trbušno, što može rezultirati osjećajem napetosti ili bolovima u prsnom košu. Stoga je potrebno da osoba nauči disati trbušno i na nos.

Kako si sami pomoći u situaciji ubrzanog disanja koji dovodi do paničnog napada?

1. Sjednite ili se naslonite na nešto, zadržite dah i brojite do 10. Nakon toga izdahnite i recite samima sebi mirnim glasom „opusti se“.
2. Udahnite i izdahnite u ciklusu od 6 sekundi.
3. Udahnite za 3 sekunde i izdahnite za 3 sekunde, to je frekvencija 10 u minuti.
4. Nakon svake minute, poslije 10 udaha i izdaha, zadržite dah za 10 sekundi i nastavite disati u ciklusu od 6 sekundi.
5. Nastavite disati dok simptomi pretjeranog disanja ne nestanu.

Prirodna sredstva protiv anksioznosti:

1. Gospina trava pomaže kod depresije ali i ublažava tjeskobu.
2. Aromaterapija poput eteričnih ulja, mente, lavande, kamilice, jasnima i ruže imaju antistresne učinke

Korisni savjeti koji mogu pomoći pri liječenju anksioznosti:

1. Smanjite ili potpuno prekinite piti kavu i sve proizvode koji u sebi sadrže kofein, poput coca-cole, čokolade)
2. Vježbajte svaki dan i jedite što više svježeg voća i povrća, vitamini B kompleks i C vitamin, magnezij i cink
3. Vježbajte ono što vas umiruje, poput joge ili meditacije
4. Svakako potražite liječnika kako bi Vas mogao uputiti specijalistu da naučite prebroditi traumatične i stresne situacije
5. Obvezno se savjetovati s liječnikom oko terapije koju ste dobili za neke druge bolesti jer mogu sadržavati sastojke koji potiču na anksioznost.